izgovor
Poput srpskohrvatskog jezika Novoslovenski jezik se piše kao što se i izgovara. To znači da se većina riječi piše ili čita isto kao što se i izgovara.
Naglasak je uvjek na prvom slogu.
Međutim, Novoslovjenski je umjetni jezik i stoga omogućuje različite vrste naglašavanja. Bugari, na primjer, imaju tendenciju stavljati naglasak na drugom slogu riječi, Srbi Hrvati i Bošnjaci pomjeraju i melodično izgovaraju, Rusi pomjeraju naglasak i "akaju" Česi i Poljaci imaju tendenciju da će staviti naglasak svaki put na prvom slogu itd.
Alfabet
Novoslovjenski uopće koristi dva slična pisma Latinicu i Ćirilicu. Pristupačna je i ASCII alfabet i grčki alfabet, ali i prvi ikada zapisani slovenski agfabet, Glagoljica za vaše zadovoljstvo
U ovom tečaju ćemo koristiti latinicu, uz kratak prikaz njegove transkripcije na ćirilici. U ovom tečaju ćemo koristiti latinicu, uz kratak prikaz njegove transkripcije na ćirilici. Primijetiti da Novoslovjenski koristi englesku verziju latinice priložene u samo tri specifična znaka:: č = ch, š = sh, ž = zh. Ne postoje drugi akcentovani znaci:
Latin |
ASCII |
Cyrillic |
Greek |
IPA |
primjer |
name |
a |
a |
а
|
α |
[a] |
ak (ako)
|
a |
b |
b |
б
|
μπ |
[b] |
bučela (pčela)
|
be |
c |
c |
ц
|
τσ |
[ts] |
cielivati (ljubiti)
|
ce |
č |
ch (cz)
|
ц
|
τζ |
[tʃ] |
človiek (čovjek)
|
če |
d |
d |
д
|
δ |
[d] |
d'lg (dug), d'lgij/a,o (dugačak)
|
de |
dj |
dj |
дь
|
δι |
[ɟ] |
diel (dio) dieva (djevojka)
|
dje |
dž |
dzh |
дж
|
δζχ |
[dʒ] |
džin (džin, piće)
|
dže |
e |
e |
е
|
ε |
[ɛ]
|
ekologija
|
e |
f |
f |
ф
|
φ |
[f] |
film
|
ef |
g |
g |
г
|
γ |
[g] |
g'rdij (gordi) glubokij (dubok)
|
ge |
h (ch)
|
h (kh)
|
х
|
χ |
[x] |
hotieti (htjeti)
|
ha |
i |
i |
и
|
η |
[i] |
pitati (hraniti), visokij (visok), biti (tući) |
i |
ie (ě)
|
ie |
ѣ (е)
|
ιε |
[jɛ] |
miesto (mjesto), viek (vijek), rieč (govor) |
jatj |
j |
j |
ј (й)
|
ι |
[j] |
jazyk (jezik), jako (kao, kako)
|
je |
ju |
ju |
ю |
ιου |
[jʊ] |
jug (jug), |
ju |
k |
k |
к |
κ |
[k] |
kill, skin
|
ka |
l |
l |
л |
λ |
[l] |
like, loop
|
el |
lj |
lj |
ль |
λι |
[ʎ] |
cavalliero (Spanish)
|
elj |
m |
m |
м |
μ |
[m] |
man, ham
|
em |
n |
n |
н |
ν |
[n] |
no, nose
|
en |
nj |
nj |
нь |
νι |
[ɲ] |
new, cognac, mañana (Spanish) |
enj |
o |
o |
о (ω)
|
ο (ω)
|
[ɔ] |
law, talk, no (Spanish)
|
o
|
p |
p |
п |
π |
[p] |
pen, spin
|
pe |
q |
q |
к |
κ |
[k] |
kill, skin |
kve |
r |
r |
р |
ρ |
[r] |
sombrero (Spanish)
|
er
|
s |
s |
с |
σ |
[s] |
see, city, pass
|
es |
š |
sh |
ш |
σχ |
[ʃ] |
she, shame
|
eš |
št |
sht |
щ |
σχτ |
[ʃt] |
š + t
|
šta |
t |
t |
т |
τ |
[t] |
to, motor
|
te |
th |
th |
ѳ |
θ |
[θ] |
thing, teeth
|
the |
tj |
tj |
ть |
τι |
[c] |
Tuesday, opportunity
|
tje |
u |
u |
у |
ου |
[ʊ] |
put, good
|
u |
v |
v |
в |
β |
[v] |
voice, have
|
ve |
w |
w |
в |
β |
[v] |
voice, have |
dvojne ve
|
x |
x |
кс (ξ)
|
ξ |
[ks] |
sex, six |
eks |
y |
y |
ы (υ)
|
υ |
[i] |
city, see, meat |
ypsilon
|
z |
z |
з |
ζ |
[z] |
zoo, zombie, rose
|
zet |
ž |
zh |
ж |
ζχ |
[ʒ] |
pleasure, Jean (French)
|
žet |
' |
' |
ъ |
' |
[ɜ̆] |
very short sound from burn, earth, bird |
jor
|
(pomoćno j=ь bez glasovne vrijednosti, služi samo kao pomoć za označavanje dj=дь, tj=ть, nj=нь, lj=ль= zvani "jer")
note:
- Ne postoji glasovna razlika izmegju i i y (kao u modernom českom, srpskom ili slovačkom). Mi koristimo ova dva simbola istog zvuka kako bi se izrazile različite gramatičke informacije o spolu i padežu i kako bi se izdvojiti neki homonimi (byti - biti, postojati; biti - tući, udarati; pytati - pitati, pitati - hraniti). U slučaju "pojednostavljenog pravopisa", moguće je napisati samo jedan karakter. i.
- Ligatura ie može biti pisana ě. Taj glas se izgovara kao je i može umekšavati predhodni konsonant die, tie, nie, lie u dj+e, tj+e, nj+e, lj+e. Ovaj simbol u ćirilici može biti pisan kao ѣ.
- Ligatura ju umekšava predhodni konsonant dju, tju, nju, lju to dj+u, tj+u, nj+u, lj+u. u ostalim slučajevima se izgovara kao ju (u ćirilici kao ю).
- Pojedini slavenski jezici (Slovački, Ruski, ...) koriste samoglasnike e i i koriste za umekšavanje predhodnog konsonanta slično kao i ie i ju. NS tu praksu ne poznaje. Kombinacija slova ne izgovara se samo n+e, ne kao nj+e, ili pak kombinacija slova ni se uvjek izgovara kao n+i, ne kao nj+i.
- Novoslovjenski ima slogotvorno l i r, koje može tvoriti slog poput samoglasnika, kao što je to slučaj sa Srpskohrvatskim, slovenačkim, českim, ili slovačkim jezikom. Bilježe sa "jor" u ćirilici, ili sa apostrofom u latinici 'l i 'r (u ćirilici ъл i ър). Neki moderni slovjenski jezici (ruski, poljski, lužičkosrpski) imaju na tim mjestima ol ili er.
- Old Church Slavonic (and similarly in modern Polish) has nasal vowels ę=ѧ=[eⁿ] and ǫ=ѫ=[oⁿ] plus their jotized versions. In accordance with the evolution of most Slavic languages, we do not use nasals. There is simple application rule in order to nasal replacement: ę=ѧ → e and ǫ=ѫ → u.
(e.g. język → jezyk = language, bǫdǫ → budu = I will be)
- However, Neoslavonic is an artificial language and therefore allows different kinds of pronunciation. It will not be a big mistake, for example, if Russians or anybody else will pronounce e and i softly.
soft pronunciation of consonants versus simplicity
Eastern (partly also western) Slavic languages are known for their softness and jotization. However this soft pronunciation can be a problem especially for southern Slavs and many non-Slavic people. Therefore, the Neoslavonic phonology design principle keeps following simplistic principle:
- Soft consonants should continue by a consecutive vowel in order to facilitate easier pronunciation.
(e.g. nedielja = Sunday, ponedieljek = Monday, burja = storm, večerja = evening meal)
- If a word terminates with a consonant without any consecutive vowel, we prefer to write and pronounce this word hardly.
(e.g. kost = a bone, radost = joy, učitel = a teacher)
Of course, we acknowledge that the soft pronunciation (e.g. Eastern-Slavic accent) is also acceptable. These words have the same level of understandability regardless of whether they are written and pronounced softly or hardly.
(e.g. kost = a bone, [kɔst / kɔsc]; on jest = he is, [ɔn jɛst / ɔn jɛsc])
- Only in specific instances, if hardening could lead to loss of clarity or could create a wrong homonym with another word, we need to keep soft pronunciation and write soft consonants.
(e.g. konj = a horse ⟷ kon = ending, termination; miedj = cooper ⟷ med = honey)
palatalization and euphony
Slavic languages are known by the consonant softening in some situations. This process is called palatalization. Neoslavonic it has also included, but in a very limited way of only three regular rules related with the soft consonants č, š, ž as
- k→č,
- h→š,
- g→ž.
Example: človiek (a man N), človieče! (man! V); prah (a dust, noun), prašny (dust, adj.)
In order to sound almost like an ordinary natural Slavic language, we need to improve some artificially generated sound combinations caused by application of some grammatical endings. There are only three euphony rules related with the same soft consonants č, š, ž as
- cju→ču, cie→če,
- sju→šu, sie→še,
- zju→žu, zie→že.
Example: prositi (to please, inf.), prosju→prošu (I please), prosienije→prošenije (pleasing, verbal noun).
Please remember that for this euphony reason the characters ie and ju are newer written and pronounced after c, s, z, č, š, ž. The only possible way is to put ce, se, ze, če, še, že and cu, su, zu, ču, šu, žu instead of them.
example 1
( You can hear these words in attached file example-1.wav)
voda [vɔda] water
hlieb [xljɛb] a bread
auto [aʊtɔ] a car, an automobile
s'lnce [sɜ̆lncɛ] a sun
človiek [tʃlɔvjɛk] a man (human being)
muž [mʊʒ] a man (masculine)
žena [ʒɛna] a woman
dietko [ɟɛtkɔ] a child
imaju [imajʊ] I have
imaješ [imajɛʃ] you have
imajeme [imajɛmɛ] we have
veliky [vɛliki] big ( sg. m. adj.)
maly [mali] small ( sg. m. adj.)
doma [dɔma] at home ( adv.)
jedin [jɛdin] one ( m.)
dva [dva] two ( m.)
tri [tri] three
četyri [tʃɛtiri] four
pet [pɛt] five
deset [dɛsɛt] ten
sto [stɔ] hundred
example 2
( You can hear these words in attached file example-2.wav)
Vsi ljudi rodjut se svobodni i rovni v svojem dostojenstviji i pravah.
[vsi ʎʊdi rɔɟʊt sɛ svɔbɔdni i rɔvni v svɔjɛm dɔstɔjɛnstviji i pravax]
All human beings are born free and equal in dignity and rights.
Oni sut obdarieni razumom i sviestju,
[ɔni sʊt ɔbdarjɛni razʊmɔm i svjɛscʊ]
They are endowed with reason and conscience,
i treba jim jest postupati drug s drugom v duhu bratstva.
[i trɛba jim jɛst pɔstʊpati drʊg s drʊgɔm v dʊxʊ bratstva]
and should act towards one another in a spirit of brotherhood.
(article 1. of preamble of the universal declaration of human rights by the United Nations)
|